vendredi 2 juillet 2010

Rwandan fugitive facing genocide charges arrested

KAMPALA, Uganda — A Rwandan pastor facing charges of genocide and crimes against humanity during Rwanda's 100-day slaughter has been arrested in Uganda 16 years later, a police spokeswoman said Friday.

Ugandan police handed Jean-Bosco Uwinkindi to Interpol, and he has been taken to the International Criminal Tribunal for Rwanda in Tanzania where he will face trial, said Judith Nabakooba, a Ugandan police spokeswoman.

Uwinkindi is accused of inciting and directing dozens of attackers to kill Tutsis during the 100-day genocide that began in April 1994. At least 500,000 members of the Tutsi ethnic minority and moderates from the Hutu majority were slaughtered during the Rwandan genocide.

Survivors of the attacks were brought to Uwinkindi's church to be killed, according to the indictment against him at the U.N. International Criminal Tribunal for Rwanda. About 2,000 bodies were found near the church when Uwinkindi fled Rwanda in July 1994, it said.

There was a $5 million reward for Uwinkindi's arrest. Nabakooba said that he was arrested Wednesday following a tip from government intelligence.

Criminal Investigations Department chief Edward Ochom, however, said that the Tanzania-based International Criminal Tribunal for Rwanda had been trailing Uwinkindi for a long time. He said it was tribunal officials who informed Uganda when the Rwandan pastor entered the country on Sunday from neighboring Congo where he had been living.

William Ndega, an Ugandan immigration officer at the border, said Uwinkindi entered the country using an alias, Jean Insitu.

John Musinguzi, a resident of Isingiro district where Uwinkindi was arrested, said the cleric was looking for land to buy before his arrest.

Uwinkindi, a Pentecostal pastor, was one of nearly a dozen suspects who remain at large 16 years after the genocide.

Reuters

Abakora umwuga wo gupfubura ni abo kwamaganirwa kure

Kunshuro ya kabiri PSI ifatanyije na CNLS bateraniye muri Hotel Laico i Kigali barebera hamwe ibimaze kugerwaho mu rwego rwo kurwanya icyorezo cy’ubusambanyi kimaze gukaza umurego. Ibyo ahanini bikorwa na shuga mami na ba shuga dadi ndetse n’abiyise abapfububuzi.

Muri iyo nama kandi hari harimo n’abikorera ku giti cyabo ndetse n’abahagarariye abafite amahoteli na amalodji kugirango bigire hamwe umuti w’ikibazo kimaze gufata intera cy’ubusambanyi bw’abana.

Icyiciro cya mbere cyari ugahakanira abashuka abana babajyana mu busambanyi. Umusaruro wabaye mwiza, kuko hari byinshi byagabanutse ku bijyanye no gusambanya abana, kuko ubu abana bazi kwifatira icyemezo bagahakanira abashaka kubashora mu busambanyi. Barasabwa gukomeza kwihagararaho kuko ni uburenganzira bwabo guhakanira ubashukisha ibintu wese ngo abone umubiri wabo.

Mu kiganiro n’abanyamakuru Minisitiri w’urubyiruko Mitali yagize ati: “ntawugira ubudahangarwa mu gihe akoze amakosa cyane nko gusambanya abana babashukisha ibintu. N’iyo yaba umuyobozi wa kwitwaza umwanya arimo agakoresha umwana imibonano mpuzabitsina ku gahato cyangwa akamubeshyeshya ibintu hari ibyo yitwaje nawe arahanwa.” Yakomeje avuga ko ubusambanyi bukorerwa cyane mu ma Hoteli no mu ma Lodge aho hakaba hasabwa imbaraga zirimo ubufatanya nabo bafite ubwo bucuruzi kugirango barusheho kurengera urubyiruko kuko abanyarwanda bose bakwiye kunganira urubyiruko. Yongeyeho ko koko baba bakeneye abakiriya mu byo bakora, ariko umukiriya mubi ntacyo aba abamaze bajye babarwanya kuko abakiriya beza barahari batari abo bahemukira urubyiruko banangiriza igihugu.

Ku kibazo cy’abitwa abapfubuzi, yavuze ko ari icyorezo kuko barushaho kwiyongera aho kugabanuka. Ngo kandi nyamara usanga ababiri inyuma ari abantu bakuru cyane abamama, ndetse ugasanga bahemukira abana bangana n’ababo baba basize imuhira. Minisitiri Mitali yasabye ko icyo cyorezo cyakwamaganwa cyane kuko batangiye gutesha umuco agaciro. Nta muntu uburaya buhesha agaciro. Ubundi uburaya bwari bumenyerewe n’ubw’abagore ariko ntabwo ari ubw’abagabo, ubwo buraya ni bwamaganwe kuko bahemukira igihugu kandi nabo batiretse.

Uruhare rw’amadini mu kurwanya icyo cyorezo, mu kiganiro na mufuti mukuru w’uRwanda yagize ati : “icyorezo cyubusambanyi gikwiriye kwamaganwa cyane ariko abo ba shuga mami na ba shuga dadi akaba ari bo bibandwaho cyane kuko ari bo bafite uruhare runini mu kwangiza urubyiruko, mufuti mukuru w’uRwanda ati: “bitewe n’amahano yabaye mu gihugu cyacu impfubyi ni nyishi cyane kandi koko zikeneye gufashwa n’ababishoboye bose ariko na none si byiza kwishuza uwo ufasha, mufashe utamwishuza kuko umufashiriza ko ibyo umufashisha atashoboye kubyigezaho. Umugabo ni myugariro ni byo koko urugo rudafite umugabo usanga hari icyo rubura mu muco wa Kinyarwanda. Ariko se nibamara kwiyandurisha uburaya basambana n’abantu babyaye bazaba bakibaye icyo bagomba kuba? Urubyirko nirusigeho, aho kugirango umuntu agufashe akwishyuze wamurekera imfashanyo ye kuko n’ubundi ntaba agamije kugufasha.

Yashoje agira ati : “Mu izina rya nyiricyubahiro Thadeo Ntihinyura urubyiruko rukwiye kureba ibyiza biri imbere kandi bakanamenya ko ejo hazaza ari heza bakarushaho kwifata kurusha kwishora mu busanbanyi budafite umumaro.”

Dogiteri Paritima nawe yagize ati : “abantu bagomba guhagurukira kurwanya icyorezo cya Sida ari nako barwanya uburaya kuko ari bwo nzira yo gukwirakwiza SIDA yakomeje yereka abagore ko ari bo banduye cyane kurusha abagabo, asanga 2015 bakora umwuga w’uburaya mu mugi wa Kigali. 55% n’abagore naho 15% ni abagabo ngo hakenewe uruhare runini mu guhindura imyumvire y’urubyiruko kugira ngo bagabanye ubusambanyi n’uburaya no gukwirakwiza icyorezo cya SIDA.

Peace Asia Batamuriza (Journal UBUMWE/Kigali)

“Hari byinshi nzageza ku Banyarwanda nibangirira ikizere” Higiro Prosper

Higiro Prosper ni we watowe n’abayoboke bishyaka PL ku mwanya wa umukandida mu matora ya Perezida wa Repubulika ateganyije kuzaba ku wa 9 Kanama 2010


Nyuma y’itangazwa ry’umukandida w’Umuryango FPR - Inkotanyi ari we Paul Kagame n’uw’Ishyaka Riharanira Demokarasi n’Imibereho myiza y’Abaturage (PSD), Ntawukuriryayo Jean Damascène, Higiro Prosper yabaye umukandida wa gatatu wemejwe ku mugaragaro ko azahagaririra ishyaka rye mu matora ya Perezida wa Repubulika.

Ibyo byabereye muri kongere ya 4 y’Ishyaka Riharanira Ukwishyira Ukizana (PL : Parti Libéral) yahuje abayoboke bagera kuri 800, iyo kongere ni yo yemeje ko Prosper Higiro azabera PL umukandida ku mwanya wa Perezida wa Repubulika mu matora ateganijwe ku wa 9 Kanama 2010.

Kuri uwo mwanya hari abakandida babiri bawuhataniraga muri iryo shyaka, ari bo: Higiro Prosper usanzwe ari Visi Perezida wa Sena na Senateri Mukantagara Stéphanie, umwanya yahisemo kuwuharira
Higiro Prosper, Higiro nawe ashimira bagenzi be bamugiriye icyizere bakamutora nk’uzabahagarira muri ayo matora. Yabivuze muri aya magambo “Ntibyari byoroshye kwemera kuzitoresha ku mwanya wa Perezida wa Repubulika, intege nazitijwe n’umuryango cyane umugore wange n’abana bange uko ari batanu , ari na ko inshuti zanjye n’abayoboke b’ishyaka ryacu na bo babinshyigikiyemo”.

Mu kiganiro yagiranye nabanyamakuru nyuma yo kumugirira icyizere, Hon. Higiro yatangaje ko yinjiye muri PL mu mwaka wa 1991, aza kuba Visi Perezida wa mbere w’iryo shyaka kuva mu mwaka wa 2000 – 2007, mbere y’umwaka wa 1994 akaba yari umuyoboke usanzwe wa PL.

Ku bijyanye n’amahirwe yaba afite yo gutsindira umwanya wa Perezida, Higiro avuga ko azayakesha abaturage kimwe na porogaramu politiki azatangaza igihe cyo kwiyamamaza kigeze.

Ikindi ashingiraho ni uburambe afite muri politiki y’u Rwanda cyane cyane mu mirimo yagiye ashingwa muri Guverinoma no mu ishyaka na ryo rimaze imyaka 19 rikora.

Hon. Prosper ngo naramuka atowe azarushaho kwita ku burezi no kwongera ibicuruzwa bijya mu mahanga, ngo kuko ubu ibivayo bikiri byinshi kurusha ibijyanwayo.

Hon. Higiro afite impamyabumenyi y’icyiciro cya kabiri cya Kaminuza mu icungamutungo yakuye muri Kaminuza Nkuru y’u Rwanda, yavukiye mu Karere ka Kirehe ku wa 28 Mutarama 1961

Yashoje asaba abanyamuryango kudahunga ngo ko ahubwo bakurikira umuntu babonako hari icyo yamarira igihugu, mu guteza imbere abanyarwanda.

Peace Asia Batamuriza (Journal Ubumwe/Kigali)